U Društvenom domu u Skradinu u četvrtak 9. lipnja 2022. održano je predstavljanje vodiča kroz kulturno-povijesnu baštinu Skradina, jednog od najstarijih gradova na istočnoj obali Jadrana. Knjigu pod naslovom Skradin – od pretpovijesti do novijega doba autora Ante Jurica i Marinka Šišaka objavio je Ogranak Matice hrvatske u Skradinu, a predstavili su autori i mr.sc. Antonijo Brajković, povjesničar i gradonačelnik grada. Knjiga nije koncipirana kao klasični vodič u kojem se nalaze planovi grada, korisne informacije o mogućnostima smještaja, prehrane, turističkoj ponudi itd., nego kao pregled cjelokupnog razvoja i kulturno-povijesne baštine grada. Koncipirana je u tri cjeline u kojima je obrađen nastanak i razvoj grada, urbani razvoj i kulturno-povijesni spomenici, te istaknuti Skradinjani u prošlosti. Unatoč starosti i značaju grada Skradina, o njemu se vrlo malo pisalo, a posebno nedostaju pregledi cjeline njegova povijesnoga nastanka i razvoja kroz mnoga stoljeća. Predstavljači su istaknuli da ova knjiga, na jasan i pregledan način, nastoji popuniti tu prazninu i poslužiti svakom građaninu grada Skradina ali i putniku namjerniku koji se zatekne u prolazu ili dužem boravku u ovom lijepom gradu, kao koristan priručnik o tisućljetnoj povijesti Skradina. Predstavljači su istaknuli da arheološki nalazi svjedoče o postojanju liburnske gradine iz starijeg i novijega željeznog doba, što znači da se povijest života na ovom mjestu mjeri tisućljećima. Naročiti značaj i procvat Skradin je doživio u rimsko doba, u vrijeme vladavine hrvatske velikaške obitelji Šubić iz susjednog Bribira, te tijekom devetnaestog stoljeća kada se gradi većina zgrada i kada se Skradin urbanistički formira do izgleda kakav ima i danas. U knjizi su obrađena ta ali i turbulentnija razdoblja i nedaće kroz koje je prolazio i grad i njegovi stanovnici. Grad je u liburnsko, rimsko, osmansko i mletačko doba bio upravno ili sudbeno središte šireg dalmatinskog prostora. Izniman značaj razvoju Skradina dala je i biskupija koja je u ovom gradu postojala od 6. stoljeća, ili čak i ranije, do tridesetih godina 19. stoljeća kada je bulom pape Lava XII. pripojena šibenskoj biskupiji. U knjizi se donose opisi svih sakralnih objekata koji postoje ili su ranije postojali na ovom mjestu. Također prikazuje se bogata arheološka građa pronađena u nalazištima u Rokovači, Maraguši i Đardinu.Osim slikovnog materijala koji nastoji vizualno dočarati fragmente te dugovječne i bogate povijesti, u knjizi su doneseni i kratki isječci iz djela pojedinih autora koji su se zatekli u Skradinu i o njemu pisali (Alberto Fortis, Petar Zoranić, A. Kukuljević Sakcinski, J. Modrić i mnogi drugi). (M. Šišak)
