Dubravice prema popisu stanovništva 2021.

Periodični popis stanovništva koji se provodi svakih deset godina proveden je i prole 2021. Popis je provodio Državni zavod za statistiku tako da su se od 13. do 26. rujna 2021. građani mogli sami upisati u elektroničkom obliku koji je bio dostupan na portalu e-građani, istodobno popisujući kućanstvo i stan u kojem stanuju. Od 27. rujna do 14. studenoga 2021. popisivači su s pomoću elektroničkih uređaja popisivali sve popisne jedinice koje se nisu samostalno popisale te su kontrolirali podatke prikupljene samostalnim popisivanjem (preuzimanjem kontrolne šifre od kućanstava koja su se popisala u sustavu e-Građani).

Nažalost, obrada rezultata trajala je neuobičajeno dugo i prvi rezultati priopćeni su javnosti tek ove jeseni. Unatoč silnom trudu vodstva DZS da opravda ovakvo neobično kašnjenje (s obzirom na to da se taj isti DZS prije popisa trsio javno pokazati kako su pripreme bile duge i opsežne i da je sve spremno za popis), javnosti nisu do kraja poznati razlozi takvog dugotrajnog rada na obradi.

Rezultati popisa komentirani su u nizu članaka i osvrta na neobične činjenice koje su isplivale na površinu, ali i na političke posljedice koje su proizvele u nekim sredinama (primjerice u Vukovaru). Mi ćemo u nastavku donijeti podatke koji se odnose na našu Šibensko-kninsku županiju, grad Skradin i naravno, naše Dubravice.

ŽUPANIJA

Šibensko-kninska županija nažalost spada među županije s najamnjim brojem stanovnika u Hrvatskoj. Ima ukupno 96.622 stanovnika (od toga 47.607 muških i 49.017 ženskih) koji žive u 38.421 kućanstva koja raspolažu s 102.835 stambenih jedinica. Malobrojnije od naše su samo Ličko-senjska (42.899 stanovnika), Požeško-slavonska (64.420) i Virovitičko-podravska (70.660 stanovnika).

GRAD SKRADIN

I grad Skradin s pripadajućim naseljima pripada među najmanje gradove. Ukupno ima samo 3.349 stanovnika. Prema nacionalnom sastavu najviše je Hrvata (2.568), Srba (605) i Albanaca (29). Ostalih nacionalnosti ima prisutnih u vrlo malom broju. Prema državljanstvu 3330 je hrvatskog državljanstva, 148 hrvatskoga i još nekoga, a stranoga 19.

Zanimljivi su podatci o izjašnjavanju stanovnika prema vjerskom opredjeljenu i prema jeziku.

Prema vjerskom opredjeljenju u Skradinu ima 2141 katolik, 586 pravoslavnih, 330 ostalih kršćana (!?), 32 muslimana, 2 židova, 2 istočnih religija, 64 ostalih religija, 22 agnostika i skeptika, 44 nevjernika i ateista, 14 ih se nije izjasnilo, a nepoznate vjere ima 112 popisanih stanovnika.

Prema jezičnom opredjeljenju još je zanimljivije: 2820 stanovnika govori hrvatskim jezikom, 28 hrvatsko-srpskim, 26 albanskim, 5 bosanskim, 1 crnogorskim, 2 češkim, 1 mađarskim, 4 makedonskim, 2 njemačkim, 1 poljskim, 2 rumunjskim, 2 slovenskim, 277 srpskim, 63 srpsko-hrvatskim, 105 govori nepoznaim jezikom ili se nisu izjasnili i Ostalih je 8.

Ovaj dio, koliko mi je poznato nije komentiran u javnosti ili je barem meni promakao. Dakle, popisani su govornici jezika koji ne postoje ni u jednom zakonu niti ustavu (srpsko-hrvatski i hrvatsko-srpski). Kakvi su to jezici znaju samo oni koji su se tako opredijelili. Tu se postavlja pitanje jesu li ti odgovori bili ponuđeni građanima ili su se oni sami tako izjašnjavali. Ako je odgovor na prvo pitanje potvrdan, vrlo bi zanimljivo bilo čuti gdje je DZS pronašao te jezike. Ako je odgovor da se samo evidentiralo opredjeljenje građana, onda se moglo i moralo popisati svako, apsolutno svako izjašnjavanje (što bi značilo da bi se netko izjasniti da govori magarećim jezikom ili jezikom izvanzemaljaca što bi onda popisivači zabilježili). U svakom slučaju, enigmatično i Hrvatska će očito biti jedina zemlja u kojoj postoje takvi anakroni, amalgamirani, umjetno stvoreni jezici ustanovljeni politički motiviranim Novosadskim dogovorom iz 1951.

DUBRAVICE

No evo i podataka za Dubravice. U Dubravicama je u rujnu 2021. živjelo prema popisu 509 stanovnika (od toga 264 muška i 245 ženskih). Prema dobnoj strukturi raspodjela je sljedeća:

U odnosu na broj stanovnika iz prošlog popisa broj stanovnika se smanjio kao i svugdje u Hrvatskoj. Brojke i podatci koji su dobiveni predmetom su analiza i interpretacija demografa, ekonomista, statističara, političara…., pa ćemo to ovdje ostaviti po strani. Čini se da Dubravice imaju razloga za optimizam jer ipak preteže radno aktivno stanovništvo. Primjerice, u dobi od 30 do 60 godina imamo pretežan broj stanovnika (203), odnosno gotovo 40 posto, a nije zanemariv i broj od 25 mladih, odnosno onih do 29 godina.