Istražujući neke podatke iz prošlosti Dubravica naišao sam i na matične knjige rođenih u razdoblju od 1835. do 1858. Te knjige mogu se naći i pretraživati preko međumrežja jer ih je Državni arhiv u Zadru, gdje su se čuvale, stavio na web. Osnivanjem Državnog arhiva u Šibeniku sva građa koja se odnosi na šibenski kraj, pa i ta, fizički je prebačena u šibenski Arhiv. Arhiv je trenutno u bivšoj stolariji Gojanović u Bilicama, ali uskoro se seli u svoje nove prostore u Mandalini u zgradu u sklopu bivše vojarne. Osim matičnih knjiga rođenih Zadarski arhiv omogućio je i pregledavanje matičnih knjiga vjenčanih, također za to razdoblje. Državni arhiv u Šibeniku ima i druge matične knjige digitalizirane (za druga razdoblja), ali još ih nije stavio na mrežne stranice. To je već davno učinila mrežna stranica familysearch iz Amerike koja se može kratko vrijeme besplatno koristiti, ali nakon 15-ak dana plaća se pristojba. Tražio sam neke podatke (koje nisam uspio naći), ali sam zabilježio neke zanimljivosti iz tih knjiga rođenih, bolje reći krštenih jer su knjige vodili župnici i bilježili podatke o krštenoj djeci. U podatke o djetetu dakle ušao je podatak kada je kršten a ne kada je rođen. Iznimno, budući da se knjiga vodila za kalendarsku godinu, župnik je na prijelazu imao potrebu napisati da je primjerice netko rođen 28. prosinca prošle, a upisuje ga i krsti recimo 5. siječnja. Župnici su vodili knjige rođenih (krštenih) za područje cijele župe koja je obuhvaćala Čulišić, Žurino Brdo, Dubravice, Prispo i Plastovo. Zanimljivo je pogledati kako je varirao broj novorođenih. Primjerice 1837. bilo je rođeno svega 17 djece, godinu kasnije već 28, 1839. 29 kao i 1840. Uglavnom se broj rođene djece u tom razdoblju kretao oko 30, s iznimkama 1848. kada se rodilo svega 10 djece i godinu kasnije kada se rodilo 20 djece. Najrodnija godina bila je 1852. kada se rodilo rekordnih 50 beba. Ukupno se u tom razoblju rodilo 532 djece. Nemamo podatke o točnom broju stanovniku u tom razdoblju, ali znamo da je 1857. u Dubravicama živjelo oko 700 žitelja. Spolnu strukturu krštenih nisam analizirao, ali sam nastojao ustanoviti broj izvanbračne djece. Naime, u knjizi je postajala rubrika je li dijete zakonito ili ne. Ukoliko jest, navodila su se imena roditelja, i to majke a potom i oca, datum njihova vjenčanja i mjesto prebivališta. Ukoliko je dijete rođeno u braku župnik je notirao „legittimo“ (zakonito). Ukoliko dijete nije rođeno u braku župnik je u sljedeću rubriku koja je bila predviđena upisivao „ilegittimo“. U tih dvadesetak godina župnik je krstio svega osmero izvanbračne djece. Dvoje od njih bila su ostavljena pa im se nije znao ni otac ni majka, a za ostalih šestero evidentirane su majke. Jedna od njih iz Plastova rodila je dva puta takvo dijete (kojem se nije znao otac) i to 1838. i 1844.! Ostale su rodile jedno, a kod jedne je notirano da je udovica i da živi u konkubinatu sa S. Z. u Velikoj Glavi, pa je očito da je otac bio poznat, ali nije se radilo o zakonitom braku. Još je zanimljivije da nitko nije bio pismen. Naime, u napomenama župnici su bilježili neke podatke koji nisu bili obuhvaćeni prethodnim pitanjima, a te napomene bile su rezervirane isključivo za taj podatak. Ne samo da su roditelji bili nepismeni, nego su nepismeni bili i kumovi i svjedoci! Kako je to trebalo svaki puta izrijekom napisati (li genitori, li padroni e li testimoni sono illetterati), nekim župnicima je to bilo previše posla pa su tu konstataciju napisali na vrhu stranice kod prvog krštenika, a onda kod svakog novog krštenja „idem“, tj. isto. Nažalost, takva napomena bila je upisana kod svakog od 532 krštenja!!! Kao što je poznato, škola u Dubravicama otvorena je tek 1903., znatno kasnije nego u drugim selima skradinskog okruga. Otvaranjem škole stanje se izmijenilo, ali nažalost skradinska bivša općina ostala je do najnovijih popisa (2011. i 2021.) općina s najlošijom obrazovnom strukturom stanovništva u Šibensko-kninskoj županiji, ali to je već druga tema.
